ŠTO JE BRIDENAPPING U KIRGISTANU: KAKO JE JEDNA ŽENA OTVORILA ŽRTVAMA VRATA SLOBODE

Sve je započelo kad je dvadesetogodišnja djevojka Burulai Turdaaly Kyzy prošle godine ubijena od strane svoga muža tj. otimatelja. Riječ je o brutalnim običajima koji i dalje žive u centralnoj Aziji, u regiji Caucasus, Africi, drugim dijelovima Azije, Tzeetalu u Meksiku i ponekim romanskim i romskim skupinama u Europi poznatiji pod nazivom bride kidnapping iliti bridenapping. Mnogi čak dijele ovaj običaj na dvije grane: prisilan brak i dogovoren brak.

Bridenapping u svijetu postoji od kada postoji i složenija ljudska civilizacija, no nažalost traje i dan danas. U Kirgistanu za ovaj proces postoji naziv „ala kachuu“ što znači uzeti djevojku i pobjeći. Ako vas već sada prolaze trnci niste ni spremni što ćete čuti dalje. U Kirgistanu sigurno je utvrđeno da bar 14% trenutnih brakova jesu sa sigurnošću slučaj ovog suludog običaja, od kojih su 2/3 unaprijed dogovoreni, a 5% trenutnih brakova prepisuje se „ala kachuu“. Oko 68 – 75% brakova nastalih u Kirgistanu u sebi imaju upetljane prste bridenappinga što se smatra potpuno normalnim stanjem za takvu kulturu i razvitak Kirgistana. Ukoliko žena ili njena obitelj odbiju brak, na obitelj će se gladi posramno, a žena više nikada iz javne sramote neće moći stupiti u brak. U zadnjih nekoliko godina broj žrtava zabilježen je na 12 000 od čega 2000 žrtava sa sobom nose i nasilne komponente poput silovanja i fizičkog nasilja.

Najveći problem koji ova situacija i kultura donosi jest da je ovaj običaj toliko usađen u njihovu kulturu da zakonska strana nema prevelik utjecaj na situaciju. Naime, velik broj sela vođen je de facto vijećem staraca i vijećem bijelih brada koji imaju veći utjecaj od samog zakona i javnih službi, a njihov posao je da pristupaju bračnim dogovorima, vjenčanjima i asistiraju u odlukama obitelji oko braka njihovog djeteta.

Brutalnim ubojstvo mlade djevojke Burulai svijet se malo više osvijestio i pokušao utjecati na život mladih, nesretnih djevojaka. Pogotovo je zanimljiva priča kirgistanske dizajnerice i aktivistice Zamire Moldosheve koja je djevojkama otvorila platformu za slobodu i njihovu priču te kako bi pokazala da postoji izlaz. Organizirala je modnu reviju odjeće s kirgistanskim tradicionalnim motivima. Još je zanimljivije to što su svi modeli ove posebne revije baš žrtve bride kidnappinga i općeg nasilja u zabitim prostorima i kulturama nad ženama. Ove snažne žene odlučile su sa javnošću podijeliti svoju priču iako njihova žeđ za slobodom uništava njihov status i status njihovih obitelji u zajednici.
Nažalost, ovo je samo početak i potrebno je još mnogi bitki da bi ovaj rat bio dobiven, no svaka žrtva manje donosi trunku nade više za pomoć sljedećoj, a time ovaj svijet postaje za mrvicu ljepši.

Napisala: Leonarda Nikić
Foto: Internet

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *