Kultura čokolade

Čokolada je sama po sebi kultura.

Prvi poznati podaci o čokoladi datiraju još od Maya i Azteka koji su je smatrali hranom bogova jer posjeduje ljekovita svojstva i djeluje kao afrodizijak. Sama riječ “čokolada” potječe od asteške riječi xocolati koja znači gorka voda. Oni su svoju čokoladu konzumirali na način da u vodu stave nekoliko mljevenih zrna kakaa uz dodatak čili papričica, meda, vanilije, kukuruza ili cvijeća.

Maya-lord-chocolate

1500. godine Kolumbo je skužio da bi čokolada mogla biti interesantna namirnica nama Europljanima te je šverca u svom brodu i prezentira bogatim masama. To je prijelomni trenutak za čokoladu, jer zapravo u tom trenutku ona postaje onakvom kakvom je svi znamo – slatka. Naime, Europljanima je originalna čokolada bila jaka i pregorka te su u nju dodali šećer, med i cimet ne bi li je razblažili.

Proći će još dvjesto godina te negdje oko 18. stoljeća čokolada postaje dostupna širim masama i opstaje još do dana današnjeg.

2018. godine, čokoladu možemo naći na polici svake trgovine u tisuće varijacija, okusa i pakiranja. Ruku na srce, to nije čokolada, već šećer s dodacima (čast iznimkama), ali još uvijek je konzumiramo u tolikoj mjeri da je slobodno mogu nazvati kraljicom namirnica.

Čokolada je bila tema brojnih knjiga, predstava i filmova kroz stoljeća. Od slatkog grijeha do ljekovitih svojstava, ova namirnica je dobila bezbroj epiteta.

Na mene je snažan dojam ostavio film Čokolada iz 2000. godine u kojem Vianne dolazi sa svojom kćeri u mali katolički francuski grad i otvara čokolateriju u kojoj izrađuje čokoladu po staroj mayanskoj recepturi. Građani i kler odbijaju provokativnu Vianne i sabotiraju joj posao, ali isto tako, potajno dolaze k njoj po čokoladu i uživaju u slatkom grijehu. Onda u radnju filma dolazi rom na barci, Jonny Depp, pa i ja uživam u slatkom grijehu, ali o tome ćemo drugi put.

Što ako vam kažem da i u Hrvatskoj postoji baš takva čokolaterija, gdje je svaka čokolada ručno rađena i priča svoju priču?

Na otoku Hvaru, točnije u Jelsi, otvorena je malena prodavaonica čokolade pod nazivom Gamulin chocolates. Vlasnica Fedra Gamulin, baš kao u kultnom filmu, pronalazi bilježnicu svoje bake s receptima za slastice i tim činom počinje njezina čokoladna priča.

Tradicionalnu hvarsku božićnu slasticu, suhe smokve uvaljane u šećer, Fedra je iskušala u čokoladnoj varijanti i tako su rođeni Figolini, njezine prve praline. Nakon što je prezentirala svoje stare/nove praline, potražnja za istima je bila velika, jer uz stare obiteljske recepte Fedra ima još jedan as u rukavu, a to su autohtoni okusi otoka Hvara – od biljaka do voća, svaki dodatak u ovim čokoladama je vrhunske kvalitete i prirodan.

Vidjevši pozitivnu reakciju ljudi i potražnju za svojim slasticama, Fedra je odlučila zasukati rukave i otvoriti svoju malu čokolateriju, najslađi kutak JelseGamulin chocolates.

Gamulin chocolates u svojoj ponudi ima i tartufe od suhih smokava omotane u čokoladu i posipane mljevenim limunom, bijelu čokoladu s mirtom i bademima, tamnu čokoladu (70% kakao) sa suhim smokvama i bademima, tamnu čokoladu s krokantom, tamnu čokoladu (55% kakao) od lavande posipane narančom, bijelu čokoladu s kaduljom i limunom…

Fotografije govore više od tisuću riječi, pa da ne nabrajam:

 

Svaka ova čokolada je rađena po posebnoj recepturi i ručno, zato joj i odajem pisanu počast. U potrošačkom svijetu današnjice teško je naići na kvalitetu i kvantitetu istodobno, što je dotična gospođa izmanevrirala u potpunosti. Svaka stavka ove priče – od sastojaka, omota čokolada, do trgovine –  nastala je spontano i nezavisno, što bi se po naški reklo D.I.Y.

Priča Fedre Gamulin je jedinstvena i slatka – baš kao i njezina čokolada.

37015850_1724936347591702_6742485805836533760_n36950861_1724936144258389_8326479343853240320_n

Sve informacije o čokolateriji i njezinoj priči provjerite osobno na adresi Jelsa 229, Hvar ili na Facebook stranici @gamulinchocolates.

 

by: Ines-Maria Slobođan

foto: Gamulin chocolates

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *